Novosti
05.10.2021.
Ekonomske publikacije

U situaciji koja je usledila posle pandemije virusa Covid-19, izvoz dobara iz zemalja Latinske Amerike u Kinu bi trebalo da nastavi da jača na ušt...

Izvoz dobara iz zemalja Latinske Amerike u Kinu bi trebalo da nastavi da jača na uštrb interesa Sjedinjenih Američkih Država

Trgovinske veze između Kine i zemalja Latinske Amerike su tokom poslednje dve decenije značajno ojačale, što je doprinelo da se ta zemlja (u odnosu na Sjedinjene Američke Države) izdvoji kao važno tržište za izvoz dobara iz pomenute regije. Razloge zbog kojih se ovakav trend nastavlja treba tražiti u razlici u brzini privrednog rasta dveju najvećih svetskih ekonomija, kao i u trgovinskoj politici koju kineska i američka vlada sprovode poslednjih godina. U cilju što podrobnijeg sagledavanja trgovinskih odnosa zemalja Latinske Amerike sa ovima dvema zemljama, ovaj rad se bavi razmenom dobara između Kine i Sjedinjenih Američkih Država i šest najvećih ekonomija iz pomenute regije (ne računajući Meksiko): Argentina, Brazil, Čile, Kolumbija, Ekvador i Peru. Naime, Meksiko je izostavljen iz istraživanja budući da ta zemlja kroz svoju istoriju održava bliske trgovinske veze sa Sjedinjenim Američkim Državama koje su zasnovane na geografskoj blizini dveju zemalja, kao i trgovinskom sporazumu NAFTA, koji je stupio na snagu 1994. godine da bi kasnije bio zamenjen trgovinskim sporazumom USMCA, ratifikovanim u julu 2020. godine. Uprkos navedenom, uzimajući u obzir šest gorenavedenih zemalja, Kina je 2010. pretekla Sjedinjene Američke Države i postala najvažnija izvozna destinacija za pomenutu grupu zemalja. Međutim, u smislu raznovrsnosti, spisak proizvoda koji se izvoze kako u Kinu tako i u Ameriku je jednoličan, budući da je u velikoj meri zasnovan na izvozu dobara (iako to u određenoj meri ne važi za izvoz u Sjedinjene Američke Države). Kako je kriza izazvana pandemijom virusa COVID-19 tokom 2020. zadala težak udarac svetskoj ekonomiji, vrednost izvoza je, u slučaju svih šest zemalja, opala za 8% u odnosu na isti period prethodne godine. Nasuprot tome, vrednost izvoza u Kinu je porasla (+4% u odnosu na isti period 2019. godine), što je dodatno uvećalo značaj te zemlje kao glavne izvozne destinacije tih zemalja.
 
U perspektivi se očekuje da brzina rasta izvoza iz zemalja Latinske Amerike pretekne brzinu rasta njihove domaće potražnje. To je zato što bi oporavak privrednih aktivnosti zemalja iz te regije trebalo da bude niži od svetskog proseka, a posebno od oporavka Kine, odnosno Sjedinjenih Američkih Država. Shodno tome, izvoz u Kinu i Sjedinjene Američke Države bi u 2021. trebalo da doživi procvat. Što se tiče značaja koji bi takav ishod imao na izvozne aktivnosti zemalja Latinske Amerike, očekuje se da će Kina nastaviti da stiče prednost u odnosu na Sjedinjene Američke Države. Uprkos činjenici da je inauguracija Predsednika Džoa Bajdena u januaru 2021. ublažila retoriku trgovinskog rata koja je bila primetna tokom mandata njegovog prethodnika, malo je verovatno da će jedan od prioriteta njegove administracije biti unapređenje trgovinskih veza sa zemljama Latinske Amerike. Štaviše, izvoz u Kinu je više zasnovan na dobrima, što predstavlja dobar znak uzimajući u obzir visoke cene dobara. Takođe, prelazak na čistiji privredni model će u narednim godinama verovatno igrati važnu ulogu u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini, što podrazumeva uvećanu potražnju za nekim vrstama metala, kao što su bakar koji dolazi iz Čilea i Perua, što će ići na ruku izvoznim aktivnostima zemalja Latinske Amerike.

 

Preuzmite publikaciju

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preuzmite publikaciju : U situaciji koja je usledila posle pandemije virusa Covid-19, izvoz do... (2,16 MB)
Vrh strane
  • Serbian
  • English