Novosti
07.03.2022.
Ekonomske publikacije

Rusko-Ukrajinski sukob: najava stagflacije

Rusko-Ukrajinski sukob: najava stagflacije

Zaoštravanje sukoba u Ukrajini i invazija koju je na tu zemlju 24. februara izvršila ruska vojska pokrenula je niz poremećaja na finansijskim tržištima i u drastičnj meri povećala neizvesnost u pogledu oporavka svetske privrede dve godine nakon izbijanja pandemije virusa COVID-19.
 
S obzirom na to da je Rusija treći najveći proizvođač nafte na svetu, zatim drugi najveći izvoznik prirodnog gasa, kao i jedan od pet najvećih proizvođača čelika, nikla i aluminijuma, svako značajnije smanjenje u isporuci energenata i metala će vrlo verovatno dovesti do astronomskog rasta cena pomenutih proizvoda. Iz tog razloga su još prvog dana invazije finansijska tržišta širom sveta doživela izraziti pad, a cene nafte, prirodnog gasa, metala i namirnica (posebno žita) su naglo porasle. Dok visoke cene proizvoda predstavljaju jedan od rizika koji je već prepoznat kao potencijalna prepreka privrednom oporavku, zaoštravanje sukoba između Rusije i Ukrajine povećava verovatnoću da će cene proizvoda još dugo biti visoke. To posledično povećeva opasnost od velike i dugoročne inflacije, koja nije ograničena na cene osnovnih proizvoda, čime se pojačava i rizik od izbijanja nemira kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. Privredni sektori, kao što su automobilski, transportni, hemijski a u opštem smislu i svi drugi sektori koji kao ulazne komponente koriste gorenavedene sirovine, su posebno osetljivi.
 
Osim toga, uzimajući u obzir obim sankcija najavljenih od strane zemalja Zapada i njihovih saveznika, ruska privreda će u 2022. biti u velikoj nevolji i ponovo upasti u (duboku) recesiju, zbog čega je dosadašnja kategorija poslovnog rizika te zemlje promenjena iz B u D. Zbog činjenice da zavisi od ruskog izvoza nafte, a najviše od izvoza gasa, čini se da je Evropa područje koje će pretrpeti najveće posledice ovog sukoba. Dok je na kratki i srednji rok praktično nemoguće naći zamenu za ukupnu količinu prirodnog gasa koji Evropa uvozi iz Rusije (~40% ukupne potrošnje gasa u Evropi), ako cene ostanu na trenutnom nivou do kraja godine, to će samo  po sebi značajno uticati na rast inflacije. Naša procena je da će inflacija u 2022. u evrozoni porasti za dodatnih 1,5 procenata u odnosu na  vrednost iz naše prethodne prognoze, što će za posledicu imati pad privatne potrošnje i manji rast BDP-a. Dok neke zemlje, kao što su Nemačka i Italija, više zavise od ruskog prirodnog gasa, trgovinska međuzavisnost zemalja evrozone upućuje na zaključak da će doći do opšteg usporavanja rasta privrede (1 procentni poen nakon što se uračunaju posledice po spoljnu trgovinu i poslovna ulaganja). Potpuni prestanak isporuke ruskog prirodnog gasa bi podigao cenu za najmanje 4 procentna poena, što bi godišnji rast BDP-a u 2022. godini svelo na nulu.
 
Što se tiče ostatka sveta, s jedne strane, ekonomske posledice će se uglavnom manifestovati kroz rast cena proizvoda, što će povećati inflatorni pritisak koji je u većini delova sveta postojao i pre izbijanja sukoba, dok će s druge strane pad potražnje iz Evrope ugroziti trgovinsku razmenu na svetskom nivou. Kao i uvek kada cene proizvoda naglo porastu i ovaj put će posebno biti pogođeni neto uvoznici energenata i prehrambenih proizvoda, s tim što situaciju dodatno pogoršava neizvesnost i nestabilnost cena, kao i opasnost u vidu većih prekida u dobavljačkim lancima u slučaju dodatnog zaoštravanja sukoba, kao i dodatne sankcije i drugi oblici recipročnih mera kojima svaka od zemalja može pribeći. Ukratko, sa promenom prilika u svetu došle su i promene u sferi poslovnih rizika.

 

Preuzmite publikaciju

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preuzmite publikaciju : Rusko-Ukrajinski sukob: najava stagflacije (3,45 MB)
Vrh strane
  • Serbian
  • English