Novosti
22.02.2022.
Rizik zemlje i ekonomske studije

Barometar poslovnog rizika za četvrto tromesečje 2021: oporavak svetske privrede se nastavlja i u 2022. ali pred nama je put ispunjen preprekama

Barometar poslovnog rizika za četvrto tromesečje 2021: oporavak svetske privrede se nastavlja i u 2022. ali pred nama je put ispunjen preprekama

Dve godine nakon izbijanja pandemije, svetska privreda nastavlja da se oporavlja iako pred njom i dalje stoje veliki izazovi. Posle izvesnog zatišja u širenju pandemije tokom trećeg tromesečja 2021. godine, pojava Omikron soja virusa je još jednom potvrdila nepredvidivost razvoja pandemije i dovela do pogoršanja jednog od glavnih faktora koji utiču na privredni oporavak: prekidi u dobavljačkim lancima. Drugi izvor opasnosti predstavlja dugoročna inflacija.
 
Uzimajući u obzir ovako neizvesno poslovno okruženje, kompanija Coface je nakon niza pozitivnih korekcija poslovnog rizika u prethodnim tromesečjima u svoje procene unela i nekoliko negativnih korekcija. Sveukupno, procene poslovnog rizika su popravljene za četiri zemlje, uključujući i Dansku, dok je za dve zemlje procenjeno da je poslovni rizik porastao. Što se tiče rizika po privrednim sektorima, kompanija Coface je unapredila dvanaest sektora, među kojima se ističu proizvodnja papira i drvna industrija, u kojima cene imaju tendenciju rasta, dok je ocena poslovnog rizika smanjena za pet sektora, uglavnom povezanih sa energetskim sektorom Evrope.

 

Iz talasa u talas: privreda nastavlja da usporava iako u manjem stepenu

U mnogim zemljama je zbog zdravstvene situacije ponovo došlo do uvođenja restriktivnih mera. Međutim, iako su se neke evropske zemlje odlučile za delimično zaključavanje, restriktivne mere su u većini zemalja uglavnom bile blaže nego u ranijem periodu. Direktne ekonomske posledice su iz tog razloga bile blaže, iako se sektori kao što su avio transport, turizam, hotelijerstvo i restoranske usluge i dalje suočavaju sa negativnim posledicama pandemije.

 

Prekidi u dobavljačkim lancima će se nastaviti

Prekidi u dobavljačkim lancima, koji su u početku pogađali samo automobilsku industriju, su se proširili na većinu privrednih sektora, od proizvodnje do građevinarstva. Iako je i dalje teško predvideti vreme povratka u privrednu normalnost, čini se da su očekivanja da će tokom prve polovine 2022. doći do postepenog olakšanja isuviše optimistična, kao i da je izvesno da će se privredni poremećaji i nestašice nastaviti. Zbog toga su se stručnjaci iz kompanije Coface odlučili za konzervativnije prognoze rasta BDP-a u nekoliko evropskih zemalja, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini u 2022. godini.
 
Osim toga, iako se privredni oporavak nastavlja, očekuje se da bi broj kompanija u stečaju, koji je trenutno jako mali u većini zemalja, uključujući SAD, Francusku i Nemačku, trebalo postepeno da raste tokom 2022, kao što je to već slučaj u Ujedinjenom Kraljevstvu.

 

Inflacija, glavna briga svih svetskih ekonomija u 2022.

Inflacija, kao drugi važan izvor opasnosti, postaje sve značajnija, naročito u kontekstu neprekidnog rasta cena proizvoda koji je posledica kratkoročnih zastoja u snabdevanju i geopolitičkih tenzija. U mnogim svetskim ekonomijama nju sada podstiču i cene samih proizvoda budući da kompanije teže da uvećane troškove proizvodnje prebace na teret potrošača uvećavanjem cena robe široke potrošnje.
 
Ovako visoke cene proizvoda idu u korist velikih igrača. Očekuje se da će u 2022. Zalivske zemlje zabeležiti veliki privredni uspeh. Norveška je zahvaljujući rastućem izvozu nafte i gasa zabeležila najveći trgovinski suficit u svojoj istoriji. Nadalje, mnoge afričke zemlje, pa čak i one koje su pogođene oružanim sukobima ili političkim previranjima, su uprkos svemu imale koristi od visokih cena energenata, minerala, drvne građe i poljoprivrednih proizvoda.
 
Inflacija i problemi u snabdevanju su u SAD usporile talas privrednog oporavka. Uprkos očekivanjima da će rast BDP-a u 2022. i dalje biti zadovoljavajući (+3,7%), pomenuti faktori će nastaviti da utiču na privredne aktivnosti. Tokom poslednjeg tromesečja 2021. godišnja stopa inflacije je dosegla 7,0%, što je najveća vrednost u poslednjih 40 godina. Kao odgovor na pomenuti rast cena, Američka centralna banka je pribegla agresivnijoj strategiji nagovestivši podizanje kamatne stope u bliskoj budućnosti, što je u nekim zemljama u razvoju dovelo do restriktivnije monetarne politike.
 
Prekidi u dobavljačkim lancima praćeni velikom potražnjom su u Evropi prouzrokovali rast cena proizvoda i energenata. Nemačka je zabeležila najveću stopu inflacije za poslednjih 30 godina. Situacija u ostalim delovima evrozone je pomalo neujednačena: u Francuskoj je vrednost inflacije i dalje relativno umerena, dok je u Španiji   došlo do naglog skoka cena. Što se tiče Ujedinjenog Kraljevstva, stopa inflacije je porasla na vrednost od 5,4% zbog čega je Banka Engleske postala prva velika centralna banka koja je podigla kamatnu stopu u decembru 2021, a zatim još jednom u februaru 2022.
 
Prema našem osnovnom scenariju, inflacija će uskoro dostići najveću vrednost a situacija će se popravljati kako cene energenata budu padale i kako se zastoji u dobavljačkim lancima budu otklanjali tokom druge polovine godine.

 

Rast inflacije će verovatno pojačati pritisak na društvo u celini

Ovaj izraziti porast rizika povezanih sa inflacijom pogoršava socioekonomsku situaciju u zemljama u razvoju, koje su već pretrpele posledice produbljivanja socijalnih nejednakosti povezanih sa pandemijom. Visoke cene energenata i prehrambenih proizvoda u Africi, koje inače jako opterećuju porodični budžet, do te mere ograničavaju potrošnju da ugrožavaju snabdevanje hranom i dovode do porasta siromaštva. Pomoć u finansijama, koja je na tom kontinentu jako ograničena usled visine javnog duga, je većini zemalja uskraćena a stopa nezaposlenosti je visoka. Južna Afrika, Alžir, Angola, Mozambik, Nigerija, Demokratska Republika Kongo, Zimbabve, Etiopija, Gvineja i Tunis su primeri zemalja koje se suočavaju sa socioekonomskim problemima prouzrokovanim krizom.

 

Suprotne tendencije u Kini

Usporavanje kineske privrede se dodatno povećalo u poslednjem tromesečju 2021. godine tokom kog je godišnja stopa rasta iznosila 4,0%, što predstavlja najsporiji rast još od vrhunca pandemije tokom 2020. Privredni oporavak Kine je bio sputan usporavanjem razvoja tržišta nekretnina, nastavkom sprovođenja strategije "nula kovida", koja se negativno odrazila na privatnu potrošnju, zatim nedovoljnim rastom investicija, kao i nestašicom energenata. Tokom 2021. kineski BDP je porastao za 8,1%.
 
Nakon što su tokom trećeg tromesečja 2021. pretrpele ozbiljne posledice izazvane Delta sojem virusa, zemlje azijsko-pacifičke regije su sa popuštanjem restriktivnih mera pred kraj godine doživele privredni oporavak. Većina zemalja iz pomenutog regiona je do kraja 2021. uspela da se vrati na vrednosti BDP-a koje je imala u periodu pre izbijanja pandemije, sa izuzetkom Japana i Tajlanda. Međutim, nastavak privrednog oporavka bi mogao da pojača inflatorni pritisak, naročito ako dođe do nestašica na tržištu rada.

 

Preuzmite publikaciju

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preuzmite ovo obaveštenje za štampu : Barometar poslovnog rizika za četvrto tromesečje 2021: oporavak svet... (147,52 kB)
Vrh strane
  • Serbian
  • English