Kakvi su izgledi za industriju poluprovodnika sa njenim dokazanim ekonomskim i geostrateškim značajem?

Udruženje za industriju poluprovodnika i Korporacija za istraživanje poluprovodnika danas dodeljuju godišnju univerzitetsku nagradu za istraživanje profesorima Rodvelu (Univerzitet Kalifornije, Santa Barbara) i Rosingu (UC San Diego) za njihov rad na poluprovodnicima.

Ovaj događaj još jednom naglašava važnost globalne trke za inovacijama i proizvodnjom nove generacije visokotehnoloških poluprovodnika. Američke kompanije u sektoru trenutno ulažu 20% svog prometa u istraživanje i razvoj.

 

Inovacija: tetive rata

Proizvođači čipova su krenuli u žurbu za inovacijama u pokušaju da proizvedu još brže, moćnije i energetski efikasnije poluprovodnike. To znači da bi trebalo da budu u stanju da zadovolje potrebe za novim i raznovrsnim tipovima aplikacija koje se stalno menjaju, kao u oblasti video igara ili servera koji se koriste za simulaciju uticaja klimatskih promena. Poluprovodnici su takođe od strateškog značaja jer su vitalni u širokom spektru sektora (transport, IT, medicina, itd.). Elektronske komponente, na primer, predstavljale su 40% ukupne cene automobila sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem u 2021.

Globalnim tržištem dominira Azija, sa Tajvanom, a zatim slede SAD i Južna Koreja. Geostrateški značaj poluprovodnika dodatno je naglašen kada je izvršni direktor Tajvanske kompanije za proizvodnju poluprovodnika (TSMC) izjavio da će kompanija morati da prekine proizvodnju ako Kina napadne Tajvan. Pa ipak, Tajvan – preko TSMC-a – čini oko 60% globalnog izvoza poluprovodnika. Ozbiljna nestašica poluprovodnika u globalnoj ekonomiji sredinom 2020. godine – kada je polovina svetske populacije bila u izolaciji (uključujući Kinu) – takođe je poslužila kao znak upozorenja.

 

Strateška industrija

Vlade najvećih svetskih ekonomija prepoznaju ovaj geostrateški značaj i započele su velike investicione programe osmišljene da smanje njihovo oslanjanje na Aziju. Početkom 2022. godine Evropska komisija usvojila je EU zakon o čipsu, uvodeći plan ulaganja od 11 milijardi evra u njihovoj odlučnosti da budu svetski lider u nastojanju da se inovacije nametnu. U SAD, Bajdenova administracija je takođe potpisala Zakon o čipovima u avgustu 2022. kojim je namenila 52,7 milijardi dolara za istraživanje, razvoj, proizvodnju i razvoj radne snage u oblasti poluprovodnika. Pored toga, Kina se takmiči u ovoj tehnološkoj trci sa svojim planom Made in China 2025.

Svetska trka u oblasti poluprovodnika takođe leži u srcu trgovinskih tenzija između SAD i Kine. Trampova administracija je uvela protekcionističke mere protiv plana Made in China 2025. U međuvremenu nije došlo do popuštanja ovih tenzija, s obzirom da je Bajdenova administracija odlučila da smanji kapacitete Kine tako što će američkim dizajnerima zabraniti prodaju vrhunskih AI i superkompjuterskih čipova zemlji.

 

Rizici i mogućnosti

Kratkoročno, kineska politika „nulte Covid-a“ nastavlja da koči njenu proizvodnju poluprovodnika, što doprinosi poremećajima u globalnom lancu vrednosti. Iako su oni donekle zamrli, određeni sektori – kao što je automobilska industrija – i dalje trpe posledice.

Srednjoročno i dugoročno, konkurencija između velikih ekonomija u proizvodnji poluprovodnika izaziva zabrinutost zbog mogućeg viška ponude i neusklađenosti sa potrebama industrije. 

U pozadini sumornih globalnih ekonomskih izgleda, uz inflatorne pritiske i rizik od recesije, cene i prodaja poluprovodnika su u padu. Očekuje se da će potražnja za nekim tehnološkim proizvodima nastaviti da pada. Potražnja za potrošačkim uređajima, na primer, nedavno je opala u isto vreme kada je došlo do pada u automobilskoj industriji. S druge strane, veštačka inteligencija i sajber bezbednost, na primer, i dalje pružaju priliku za profit kompanijama u IKT sektoru. A ovi proizvodi i usluge visoke tehnologije zahtevaju sve inovativnije poluprovodnike.