#Ekonomske publikacije

AI: Region Zaliva suočava se sa novim strateškim zavisnostima

Zemlje Zaliva intenziviraju napore u oblasti veštačke inteligencije i data centara kako bi se pripremile za period nakon ere nafte. Međutim, ova nova faza ekonomske diversifikacije izlaže region do sada neviđenim ranjivostima: kritičnoj infrastrukturi, tehnološkoj zavisnosti, nedostatku stručnog kadra i pritiscima na resurse.

Ključni pokazatelji

Više od 250 milijardi USD investirano je tokom poslednjih dvadeset godina od strane zalivskih država u veštačku inteligenciju, napredne data centre, video igre i digitalne ekosisteme.

Nešto više od 1 % trenutnog globalnog kapaciteta data centara nalazi se u regionu, ali oko 7 % kapaciteta koji su u izgradnji i gotovo 6 % planiranih kapaciteta otpada na zemlje Zaliva.

Za hlađenje standardnog hyperscale data centra može biti potrebno između 1 i 5 miliona litara vode dnevno.

 

Zaliv intenzivira ulaganja u veštačku inteligenciju

Zemlje članice Saveta za saradnju zalivskih država (GCC) danas se sve više pozicioniraju kao jedno od novih središta rasta u oblasti veštačke inteligencije i digitalne infrastrukture. Vođene suverenim investicionim fondovima i strategijama diversifikacije, ove zemlje ulažu značajna sredstva u veštačku inteligenciju, cloud računarstvo, data centre i digitalne ekosisteme. Tempo razvoja je veoma brz: iako je udeo regiona u postojećim globalnim kapacitetima i dalje ograničen, njegova uloga u projektima koji su trenutno u izgradnji i onima koji su u fazi planiranja već je znatno veća.

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati izdvajaju se kao dva glavna pokretača ove regionalne trke. Rijad i Abu Dabi na putu su da postanu vodeći centri Zaliva za veštačku inteligenciju i hyperscale data centre, zahvaljujući velikim projektima digitalne infrastrukture i partnerstvima sa vodećim svetskim tehnološkim kompanijama.

 

Diversifikacija koja menja prirodu ranjivosti

Ova digitalna trka zasniva se na stvarnim prednostima: jeftinoj energiji, značajnim finansijskim resursima, infrastrukturi za desalinizaciju vode i geografskom položaju između Evrope, Azije i Afrike. Međutim, ona ne eliminiše ranjivosti, već ih samo premešta.

Ambicije regiona u oblasti veštačke inteligencije i dalje zavise od stranih tehnologija, naročito poluprovodnika, grafičkih procesora, velikih cloud provajdera i izvoznih dozvola. Region još uvek nema dovoljno razvijen domaći ekosistem za proizvodnju poluprovodnika niti za razvoj softverskih arhitektura. Ova zavisnost proteže se i na ljudske resurse, budući da su stručnjaci za veštačku inteligenciju, cloud računarstvo i poluprovodnike već sada među najtraženijim kadrovima u najvećim svetskim tehnološkim centrima.

 

Digitalna infrastruktura postaje kritična

Kako ekonomije Zaliva postaju sve više digitalizovane, data centri, podmorski kablovi, cloud platforme i digitalne mreže postaju kritična infrastruktura. Oni danas predstavljaju osnovu finansijskih usluga, javnih platformi, pametnih gradova i digitalnih lanaca snabdevanja koje kompanije koriste.

U nestabilnom regionalnom okruženju, ovaj značaj stvara novu vrstu rizika za zemlje regiona. Veliki data centri postaju potencijalne fizičke mete, dok podmorski kablovi predstavljaju još jednu moguću tačku ranjivosti.

Pritisak na resurse dodatno povećava nivo rizika. U regionu gde su zalihe pijaće vode ograničene i u velikoj meri zavise od desalinizacije, razvoj velikih računarskih kapaciteta mogao bi da pojača konkurenciju između industrijskih, stambenih i digitalnih potreba za vodom.

Za kompanije, uspon Zaliva u oblasti veštačke inteligencije stoga prevazilazi okvire same tehnološke inovacije. On otvara praktična pitanja vezana za operativnu otpornost, zavisnost od dobavljača, kontinuitet poslovanja i izloženost rizicima povezanim sa kritičnom digitalnom infrastrukturom.

 

Trka Zaliva za razvojem veštačke inteligencije ilustruje duboku promenu: diversifikacija nakon ere nafte ne eliminiše ranjivosti, već stvara nove.

 

Data centri, poluprovodnici, talenti i resursi danas postaju podjednako strateški važna sredstva kao što je energetska infrastruktura.

- Seltem Iyigun, ekonomistkinja za Bliski istok u kompaniji Coface.

Autori i stručnjaci