Novosti
17.02.2022.
Ekonomske publikacije

Barometar poslovnog rizika po zemljama i privrednim sektorima za četvrto tromesečje 2021.

Barometar poslovnog rizika po zemljama i privrednim sektorima za četvrto tromesečje 2021.

Dve godine nakon izbijanja pandemije svetska privreda nastavlja da se oporavlja iako pred njom i dalje stoje veliki izazovi. Posle izvesnog zatišja u širenju pandemije, koje je usledilo tokom trećeg tromesečja,  pojava Omikron soja virusa, kao i njegovo brzo širenje na sve delove sveta, je još jednom potvrdila nepredvidivost razvoja pandemije uprkos napretku ostvarenom na polju vakcinacije. Kao posledica svega ovoga, zdravstvena situacija je ove zime bila takva da je u većini zemalja ponovo bilo neophodno uvođenje novih restriktivnih mera. Međutim, iako su se neke evropske zemlje odlučile za delimično zaključavanje, restriktivne mere su u većini zemalja uglavnom bile blaže nego tokom prethodnih talasa pandemije. Upravo zbog toga je direktni uticaj pandemije na privredu sa svakim novim talasom bio sve manji, uprkos činjenici da su posledice u sektorima koji su direktno pogođeni pandemijom, kao što su avio prevoz, turizam, hotelijerstvo i restoranske usluge, i dalje jako velike. Drugim rečima, svet je naučio da živi sa pandemijom.
 
Ipak, ovaj poslednji talas je doveo do pogoršanja jednog od glavnih faktora koji utiču na svetski privredni oporavak: prekidi u dobavljačkim lancima. Problemi u snabdevanju, koji su u početku pogađali samo automobilsku industriju, proširili su se na većinu proizvodnih i građevinskih sektora, a posebno su bili izraženi tokom prvih meseci 2022. Iako je i dalje teško predvideti vreme povratka u privrednu normalnost, svi su izgledi da su očekivanja da će tokom prve polovine tekuće godine doći do sve bržeg smirivanja situacije - a koja smo do nedavno svi imali - bila možda isuviše optimistična: naime, male su šanse da će se prekidi u dobavljačkim lancima rešiti do narednog leta, iako će uticaj pandemije zasigurno slabiti sa dolaskom sunčanih dana. Stoga je u prethodnom izdanju našeg Barometra kao drugi izvor opasnosti koji postaje sve značajniji navedena dugoročna inflacija, posebno imajući u vidu nastavak rasta cena proizvoda prouzrokovan kratkoročnim zastojima u snabdevanju kao i geopolitičkim tenzijama. S obzirom na to da je inflacija uslovljena cenom energenata, ona je trenutno u mnogim (razvijenim) zemljama neodvojivo povezana sa troškovima proizvodnje, budući da kompanije uvećane troškove proizvodnje nadoknađuju uvećanjem cena proizvoda. Međutim, treba imati u vidu da se inflatorna kretanja razlikuju po zemljama: dok je bazna inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu veoma visoka, ona je još uvek pod kontrolom u većini zemalja evrozone, u kojima su osnovni inflatorni pritisci još uvek poprilično prigušeni. Očiglednu posledicu ovakve neujednačenosti predstavljaju potpuno različite monetarne politike koje se sprovode na obe strane Atlantika (ali i Lamanša), što već sada u velikoj meri utiče na finansijska tržišta i što će po svoj prilici dodatno pogoditi međunarodne tokove kapitala. Dok Evropska centralna banka i dalje zauzima stav da treba sačekati i ispratiti dalji razvoj situacije, istovremeno najavljujući da u skorijoj budućnosti neće prestati sa otkupom sredstava, Banka Engleske je tokom decembra već povećala kamatne stope. Iznenađena nedavnim skokom inflacije i suočavajući se sa optužbama mnogih stručnjaka da kasni za drugim ustanovama tog tipa, Američka centralna banka je napravila iznenadni zaokret u svojoj politici, implicitno najavljujući da je trenutak povećanja kamatne stope blizu, kao i uvođenje drugih mera tokom godine, što je dovelo do stezanja monetarne politike u nekim zemljama u razvoju - posebno u onim u kojima privredni uslovi diktiraju pad deviznog kursa i kojima je potrebno značajnije inostrano finansiranje. Čini se da je Kina u ovom smislu izuzetak, budući da su tamošnje vlasti odlučile da ublaže mere monetarne politike kako bi sektoru nekretnina dale malo oduška i stabilizovale tamošnju privredu, čije usporavanje bi moglo da dovede do jačih privrednih potresa.
 
Uzimajući u obzir krajnje neizvesno privredno okruženje, kompanija Coface je nakon nekoliko talasa pozitivnih korekcija poslovnog rizika u prethodnim tromesečjima 2021. godine, tokom poslednjeg tromesečja u svoje procene unela i nekoliko negativnih korekcija. Sveukupno, procene poslovnog rizika su popravljene za četiri zemlje, uključujući i Dansku (A1), dok je u dve zemlje poslovni rizik prema istim procenama porastao. Što se tiče rizika po privrednim sektorima, kompanija Coface je unapredila dvanaest sektora, među kojima se ističu proizvodnja papira i drvna industrija, u kojima  cene pokazuju tendenciju rasta, dok je ocena poslovnog rizika smanjena za pet sektora, uglavnom povezanih sa energetskim sektorom Evrope, u kom su dobavljači posebno pogođeni rastom cena.

 

Downlaod the publication

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preuzmite publikaciju : Barometar poslovnog rizika po zemljama i privrednim sektorima za četv... (1,53 MB)
Vrh strane
  • Serbian
  • English