Novosti
29.09.2021.
Rizik zemlje i ekonomske studije

Da li se globalni sektor maloprodaje vratio na normalne vrednosti?

Da li se globalni sektor maloprodaje vratio na normalne vrednosti?

Pandemija izazvana virusom COVID-19 je nanela štetu privrednim aktivnostima unutar sektora maloprodaje, koja je usledila kao posledica mera socijalnog distanciranja i zatvaranja radnji. Međutim, uticaj pandemije na sektor maloprodaje se u velikoj meri razlikuje po zemljama i segmentima. Dok je u nekim zemljama tokom 2020. godine zabeležen nesumnjiv pad u sektoru maloprodaje, u drugim zemljama pandemija nije ostavila nikakve posledice, a u pojedinim zemljama, kao što su zemlje Severne Evrope, efekat pandemije je čak bio  i pozitivan. Posledice pandemije se razlikuju i po maloprodajnim segmentima, a u segmente koji su najviše pogođeni svakako spadaju prodavnice odeće.
 
Sveukupno, pandemija bi trebalo da ima ograničen uticaj na sektor maloprodaje a očekivanja su da će se segmenti koji su najviše pogođeni negativnim efektima pandemije oporaviti onog trenutka kada se situacija sa pandemijom smiri. Međutim, prekidi u pomorskom prevozu robe, koji prouzrokuju probleme u dobavljačkom lancu kao i rast inflacije, bi tokom 2021. godine mogli da uspore oporavak sektora maloprodaje.
 
"Iako je sektor maloprodaje pretrpeo štetu usled krize izazvane pandemijom (zatvaranje radnji, porast prodaje proizvoda putem interneta…), on bi imao velike šanse da se brzo i u potpunosti oporavi da u međuvremenu nije došlo do prekida u pomorskom prevozu robe i rasta cena robe široke potrošnje. Više cene robe i usluga, kao i duži periodi isporuke dovode do povećanja cena u svim segmentima dobavljačkog lanca i prouzrokuju nestašice, što predstavlja pravu pretnju sektoru maloprodaje i može usporiti njegov potpuni oporavak", knavodi Erwan Madelénat, ekonomski stručnjak iz kompanije Coface.

 

Različiti efekti pandemije u različitim zemljama i segmentima

Dok su mnoge zemlje zabeležile pad maloprodaje tokom prvog perioda zaključavanja u 2020. godini, pokazatelji koji se odnose na maloprodaju tokom čitave 2020. godine pokazuju veći stepen varijacije. Stručnjaci iz kompanije Coface su izdvojili tri ključne stavke:

  • Istina je da je pandemija izazvana virusom COVID-19 imala negativan uticaj na sektor maloprodaje u pojedinim zemljama ali se ispostavilo da je taj uticaj bio slabiji od očekivanog. Iako je većina zemalja zabeležila pad maloprodaje tokom drugog tromesečja 2020. godine, sektor maloprodaje se u njima oporavio i negativan uticaj pandemije je, uopšteno govoreći, bio slabiji tokom kasnijih perioda zaključavanja.
  • U slučaju nekih zemalja se, iz gorenavedenih razloga, ne može pouzdano tvrditi da je pandemija značajnije uticala na sektor maloprodaje.
  • Iznenađuje činjenica da su neke zemlje, posebno zemlje Severne Evrope, imale koristi od pandemije. Glavni razlog zbog kog se to desilo leži u činjenici da pomenute zemlje leti obično beleže "turistički deficit" tokom kog više ljudi izlazi iz zemlje nego što u nju ulazi. Međutim, prošle godine su te zemlje imale na raspolaganju veći broj potrošača nego obično i to usled ograničenja prekograničnih putovanja.

Situacija se takođe razlikuje i po tržišnim segmentima, pa tako prodavci tekstila i odevnih predmeta spadaju u red onih koji su pretrpeli najveću štetu izazvanu pandemijom. S obzirom na to da se smatralo da prodavnice odeće nisu neophodne, one su tokom perioda zaključavanja često bile zatvorene. Kako su ljudi bili primorani da ostanu kod kuće, bilo je sve manje povoda da se kupuje odeća: shodno tome je prodaja artikala u prodavnicama odeće prošle godine u 27 zemalja Evropske Unije opala za 24% dok je u Sjedinjenim Američkim Državama taj pad iznosio 29%. Uprkos tome, očekuje se da će prodaja odevnih predmeta porasti čim se situacija sa pandemijom popravi. Negativni uticaj pandemije na maloprodaju odevnih predmeta je takođe direktno povezan sa poslovnom politikom rada na daljinu: ako rad na daljinu ni po završetku pandemije ne izgubi na značaju, sektor maloprodaje se neće oporaviti u potpunosti.
 
SNa suprotnoj strani spektra se nalaze prehrambene prodavnice koje spadaju u red onih koje su zabeležile najveći rast u 2020. godini (+4% u Evrozoni, +11% u Sjedinjenim Američkim Državama), delimično zbog toga što su ljudi tokom prvih meseci 2020. pravili zalihe hrane, a delimično zbog zatvaranja restorana. Ovaj rast se verovatno neće održati kada se situacija sa pandemijom smiri a restorani ponovo otvore.
 
Iako prodaja luksuznih proizvoda kao industrijski sektor po pravilu pokazuje veću otpornost na ekonomske krize od ostalih sektora, pandemija je ozbiljno ugrozila pomenuti sektor, u prvom redu zbog zatvaranja prodavnica i ograničenja putovanja.  Tokom 2018. godine, luksuzni proizvodi koje su kupili potrošači iz Kine činili su 46% ukupne svetske prodaje tih proizvoda, uz napomenu da je ¾ tih proizvoda kupljeno van granica Kine.  Osim toga, moguće je da je potreba za kupovinom luksuznih proizvoda manja i zbog mera održavanja socijalne distance, s obzirom na činjenicu da je jedan od osnovnih ciljeva kupovine luksuznih proizvoda upravo društvena prepoznatljivost. Kompanije kao što su LVMH, Kering i Hermès (čiji prihodi su u prvoj polovini 2020. opali za 27%, 30% odnosno 25%) su već zabeležile oporavak, koji se najpre ogleda u činjenici da su prihodi iz prve polovine 2021. veći od onih zabeleženih u istom periodu 2019. godine. Ipak, navedene cifre ne važe za tržište u celini, pa će manjim kompanijama možda biti teže da se oporave imajući u vidu da su potrošači privrženiji poznatim robnim markama.

 

Ograničeni uticaj na dugoročni rast elektronske trgovine

Usled mera održavanja socijalne distance, potrošači su povećali obim kupovine na internetu: iako povećani stepen elektronske kupovine na uštrb konvencionalnog načina kupovine u pravim prodavnicama ne predstavlja novinu, rast te vrste trgovine je tokom 2020. bio znatno veći nego što je to uobičajeno, što je koristilo kompanijama specijalizovanim za elektronsku trgovinu, kao što je Amazon, ali i kompanijama sa "tradicionalnim" prodavnicama koje su prethodno uložile sredstva u infrastrukturu za prodaju proizvoda na internetu, kao što je Walmart. Vrednost neto prodaje kompanije Amazon se tokom 2020. godine povećala za 38% i iznosila 386 milijardi dolara. U slučaju kompanije Walmart, ukupna vrednost prodaje je tokom fiskalne 2021 god. porasla za 6,7%, dok je vrednost prodaje proizvoda na internetu u istom periodu porastao za 79%. Unutar Evrozone, obim elektronske trgovine je u 2020. u proseku bio za 23% viši od obima zabeleženog tokom 2019.
 
Međutim, ne treba gubiti iz vida da se udeo elektronske trgovine na tržištu iz godine u godinu povećava. Shodno tome, iako je udeo elektronske trgovine na tržištu trenutno veći nego što je bio 2019. godine, to nužno ne znači da je porast u potpunosti prouzrokovan pandemijom.
 
Na primer, u 27 zemalja Evropske Unije udeo elektronske trgovine na tržištu se tokom 2020. povećao za 2,4 procentna poena (pp) u poređenju sa 0,6 pp koliko je on iznosio u 2019. U slučaju Kine, rast je u 2020. iznosio 4,8 pp u odnosu na 1,6 pp iz 2019. god. dok je u slučaju Sjedinjenih Američkih Država rast u 2020. iznosio 2,7 pp naspram 1,3 pp u 2019. godini.
 
U skladu sa tim, elektronska prodaja proizvoda jeste porasla tokom  2020. godine ali je deo pomenutog rasta uslovljen prvim periodom zaključavanja tokom kog je maloprodaja u 27 zemalja Evropske Unije, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama doživela vrhunac. Nakon toga se tržišni udeo elektronske trgovine u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi smanjio više nego u Evropi. Osim toga, tržišni udeo elektronske prodaje je u sektoru maloprodaje u Sjedinjenim Američkim Državama dosegao najvišu vrednost u aprilu 2020. god. kada je iznosio 19%, da bi zatim pao na 15% u decembru, pa čak i na 14% u junu 2021. godine dok je prosečna vrednost za 2019. god. iznosila 13%. Stoga, iako će se postepeni prelazak sa tradicionalne na elektronsku kupovinu verovatno nastaviti i uzevši u obzir i to da je pandemija doprinela rastu elektronske trgovine, efekat pandemije na tržišni udeo elektronske trgovine će na duže staze verovatno biti ograničen.

 

Inflacija, prekidi u prevozu robe: situacija u sektoru maloprodaje ostaje neizvesna

Očekuje se da će porast cena prevoza robe izvršiti pritisak na cene robe široke potrošnje jer će proizvođači i prodavci porast troškova nadoknaditi povećanjem prodajnih cena. Sektor maloprodaje bi na taj način mogao da pretrpi negativne efekte prekida u prevozu robe i povećanja cena robe široke potrošnje iako pomenuti efekti ne bi svuda bili isti. Prodavci odeće bi mogli da pretrpe veću štetu nego prodavci druge vrste robe budući da u slučaju te vrste robe postoji naglašena cenovna elastičnost potražnje, dok bi, na primer, prodavci prehrambenih i elektronskih proizvoda mogli pokazati veću otpornost na kriznu situaciju. Uprkos tome, inflacija može značajno uticati na potrošačko raspoloženje, kao što je to slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je pokazatelj potrošačkog raspoloženja, osmišljen od strane stručnjaka sa Univerziteta u Mičigenu, pao sa vrednosti od 85,5 koliko je iznosio u mesecu junu 2021. na vrednost od 80,8 iz jula iste godine, i gde je vrednost inflacije u junu 2021. bila veća za 5,4% u odnosu na isti period prethodne godine, što predstavlja najveću vrednost još od 2008.

 

Preuzmite publikaciju

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preuzmite ovo obaveštenje za štampu : Da li se globalni sektor maloprodaje vratio na normalne vrednosti? (657,54 kB)
Vrh strane
  • Serbian
  • English